– Novi katalog repromaterijala za navodnjavanje (.pdf)

Za navodnjavanje poljoprivrednih povrďż˝ina koristimo proizvode renomiranih svjetskih proizvoďż˝aďż˝a. Cijevi, ventili i rasprďż˝ivaďż˝i su izraďż˝eni od visokokvalitetnih materijala i garantuju visoku izdrďż˝ljivost pri svim vremenskim uvjetima. Poseban segment navodnjavanja za poljoprivrednu proizvodnju ďż˝ini navodnjavanje u plastenicima, gdje se koristi  rezervoar (kaca) koja se instalira na platformu i posebna crijeva i ventili koji omoguďż˝uju sistem navodnjavanja “kap po kap”.

Navodnjavanje je u osnovi uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one koli�ine vode potrebne za optimalni rast i razvoj biljke.

Osnovna svrha navodnjavanja je da biljci kompenzira teku�inu koju biljka upija kroz korijen i li��e, a gubi isparavanjem tla i cije�enjem tla. Ova kompenzacija je neophodna ako se �eli sa�uvati ravnote�a vla�nosti i hranjivosti zemlje koja je jako bitna za �ivot biljaka.

Najefikasnije umjetno navodnjavanje je ono koje opona�a, u granicama mogu�eg, u�inkovitu i neophodnu prirodnu pojavu: ki�u. Ovo jednako vrijedi za sve tipove zelenih povr�ina, od javnih parkova i sportskih terena pa do privatnih vrtova. Sofisticirana tehnologija sistema za navodnjavanje koja se profesionalno koristi ne sportskim terenima prilago�ena je i za male povr�ine kao �to su parkovi i privatni vrtovi.

Samo sa profesionalnim sistemom za navodnjavanje mo�e se posti�i da park ili vrt dobije idealne uvjete koji �e omogu�iti dug �ivot biljkama i ukrasnom grmlju i drve�u.

Ru�nim zalijevanjem vrta, bez obzira koliko bilo stru�no izvr�eno, ne mo�e se posti�i jednaka raspore�enost vode,kao �to se to posti�e automatskim zalijevanjem, iza kojeg nikad ne ostaju previ�e natopljena ili nedovoljno zalivena podru�ja.

Da bi bilo efikasno, navodnjavanje mora garantirati:
–         jednoliďż˝nu distribuciju vode za svaku vrstu biljaka
–         moguďż˝nost noďż˝nog navodnjavanja kako bi se sprijeďż˝io ili smanjio termiďż˝ki ďż˝ok biljaka
–         optimalno koriďż˝tenje struje i vode, zahvaljujuďż˝i automatskoj regulaciji i iskljuďż˝ivanju
sistema u slu�aju ki�e
–         uďż˝tedu vremena i radne snage, pruďż˝ajuďż˝i biljkama konstantnu i idealnu njegu
–         maksimalnu izdrďż˝ljivost sistema u svakoj situaciji , pa i kod izuzetno vruďż˝ih i suďż˝nih ljeta

Sustavi navodnjavanja:

Brojni na�ini navodnjavanja koji su se razvili tokom vremena mogu se razvrstati u �etiri metode.
-povr�insko navodnjavanje
-podzemno navodnjavanje
-navodnjavanje ki�enjem
-navodnjavanje kapanjem

Povr�insko navodnjavanje, gdje voda u tankom sloju stagnira ili te�e po povr�ini tla infiltriraju�i se u tlo do dubine razvoja korjenovog sistema nije uobi�ajeno za navodnjavanje vrtova i parkova.

Podzemno navodnjavanje, gdje se voda dovodi otvorenim kanalima ili podzemnim cijevima, infiltriraju�i se u tlo i di�u�i se uslijed kapilarnih sila do zone korijena-tako�er nije uobi�ajeno za navodnjavanje vrtova i parkova.

Navodnjavanje ki�enjem je metoda koja se po�ela uvoditi s razvojem u�inkovitih strojeva i crpki, te rasprskiva�a. Naprednija tehni�ka oprema omogu�uje dovo�enje vode na navodnjavanu povr�inu simuliraju�i prirodnu ki�u.Voda je u sustavu ki�enja pod tlakom te izlaze�i kroz mlaznicu prska tlo i/ili biljke-najvi�e se koristi kod navodnjavanja vrtova i parkova

Lokalizirano navodnjavanje je metoda kojom se voda pod manjim tlakom dovodi na parcelu gdje vla�i samo jedan dio ukupne povr�ine. Vla�i se samo mjesto gdje se razvija glavna masa korijena. Najvi�e se koristi u podru�jima gdje su zalihe vode za navodnjavanje ograni�ene-tako�er se koristi za navodnjavanje vrtova i parkova.

Navodnjavanje ki�enjem

Suvremeno navodnjavanje ki�enjem radi na principu automatizacije, uklju�uju�i kompjutersko pra�enje i kontrolu cijelog sustava.

Osnovni dijelovi sustava za navodnjavanje ki�enjem su: crpka koja crpi vodu iz izvora, kao �to je akumulacija, bu�otina , kanal ili vodotok, te je pod potrebnim tlakom uvodi u sustav za navodnjavanje. Pokre�e je motor sa unutra�njim sagorijevanjem ili elektromotor. Crpka nije potrebna ukoliko je voda u izvori�tu pod tlakom.

Usisni cjevovod kojim se voda dovodi od izvora do crpke

Glavni cjevovod kroz koji se voda potiskuje od crpke do razvodne cijevi. Kod stabilnih sustava glavni cjevovod se naj�e��e ugra�uje pod povr�inu tla, a prijenosni sustavi omogu�avaju premje�tanje cjevovoda s jedne povr�ine na drugu. Ukopani cjevovodi obi�no su izgra�eni od �eli�nih, azbestno-cementnih ili plasti�nih materijala. Na velikim povr�inama glavni cjevovod se grana u jedan ili vi�e cjevovoda koji imaju istu zada�u dovoda vode do razvodnih cijevi.

Razvodne cijevi ili laterali dovode vodu iz glavnog cjevovoda do rasprskiva�a. Mogu biti prijenosni ili stabilni, a izra�eni su od materijalasli�nim onima za glavni cjevovod, samo su manjeg promjera.

Rasprskiva�i raspr�uju vodu po povr�ini tla, uz osnovni uvjet ujedna�enog prekrivanja.

Rasprskiva� je najva�niji dio sustava jer o njemu ovisi i u�inkovitost cijelog sustava. Glavni dijelovi rasprskiva�a su glava i mlaznica. Rasprskiva� izbacuje vodu pod tlakom kroz mali otvor ili mlaznicu. Promjer mlaznice i tlak vode odre�uju intenzitet navodnjavanja. Ve�ina rasprkiva�a vla�i tlo u obliku kruga, iako ima i drugih tipova vla�enja.

Svakog rasprskiva�a karakterizira slijede�e:
-Radni tlak (kPa) potreban za dobru raspodjelu vode
-Protok ili koli�ina vode koju izbacuje(m3h-1)
-Domet(m)

Danas na tr�i�tu imamo velik broj rasprskiva�a koji se mogu klasificirati s obzirom na:
-tip
-tlak pod kojim rade
-domet
-oblik vla�enja:cijeli ili dio kruga
-intenzitet ki�enja
-broj mlaznica:jedna ili vi�e

Prilikom odabira rasprskiva�a potrebno je posti�i takvu kombinaciju razmaka me�u njima, radnog tlaka i veli�ine mlaznice kojom �e se posti�i �eljeni intenzitet navodnjavanja i najujedna�enija raspodjela vode. Rasprskiva�i su naju�inkovitiji ako rade unutar raspona tlaka koji specificira proizvo�a�. Ako je tlak prenizak, mlaz vode ne�e se dovoljno razbijati i ve�ina �e vode u krupnim kapima padati po vanjskom rubu ovla�enog promjera. Ukoliko je tlak previsok, razbijanje mlaza je prejako izazivaju�i zamagljivanje, a ve�ina vode past �e u blizini rasprskiva�a.

Danas na tr�i�tu za navodnjavanje vrtova i parkova nalazimo velik izbor rasprskiva�a i mlaznica. Rasprskiva�i mogu biti stati�ni i dinami�ni. Stati�ni rasprskiva�i koji se koriste za navodnjavanje vrtova i parkova obi�no imaju domet do 5 m, a za parkove srednjih povr�ina koriste se rasprskiva�i dometa od 6 do 10, pa i 16 m.

Dinami�ni rasprskiva�i dosta se koriste za vrtove i parkove jer se lako upotrebljavaju i dosta su prilagodljivi, mogu se razli�ito regulirati �regulira se nagib dometa, kut rada i usmjeravanje mlaza. Mogu biti nadzemni ili pod zemljom (obi�no oko 10 do 15 mm). Sva reguliranja se izvode na mlaznici rasprskiva�a.

Kontrola navodnjavanja u suvremenijim sustavima za navodnjavanje vr�i se pomo�u programatora. Programatori mogu biti jednostani�ni i elektri�ni.

Jednostani�ni programator namijenjen je podru�jima bez elektri�ne struje i gdje je jednostavno navodnjavanje dovoljno (pr. privatni vrtovi). Jednostavan je za programiranje-ima samo jednu tipku. To je baterijski programator, povezan sa hidrauli�nim spojem. Programiranje je olak�ano zbog mogu�nosti odvajanja elektroni�kog dijela od hidrauli�kog.

Elektri�ni programator �ima ih dosta vrsta, mogu se programirati, sadr�e u sebi kalendar od 365 dana. Neki tipovi mogu se programirati i daljinskim upravlja�em. Ve�ina ih sar�i u sebi senzore za ki�u.

Lokalizirano navodnjavanje

Navodnjavanje minirasprskiva�ima

Ovim na�inom navodnjavanja voda na tlo pada u obliku malog mlaza ili maglice. Od navodnjavanja ki�enjem razlikuje se po tome �to sustav radi pod manjim tlakom (od 1.0-2.5 bara) i �to se navodnjava samo dio povr�ine gdje se razvija glavna masa korijena. Tr�i�te danas nudi vi�e tipova minirasprskiva�a razli�itih konstrukcija, kao �to su kontinuirani i pulsiraju�i, s navodnjavanjem cijelog ili samo dijela kruga, razli�itog dometa i intenziteta navodnjavanja. Zbog veli�ine mlaznice minirasprskiva�a manja je potreba filtriranja vode u odnosu na navodnjavanje kapanjem.

Navodnjavanje kap po kap

Ovaj tip navodnjavanja koristi se vi�e u povr�arskoj i cvje�arskoj proizvodnji u za�ti�enom prostoru, ili na planta�noj vo�arskoj proizvodnji na otvorenom. No, �to se ti�e vrtova i parkova, ovaj tip navodnjavanja je prilago�en za cvjetne instalacije koje vise. Tako�er su prikladni za nagnuta mjesta u vrtovima i parkovima gdje imamo konstantno mijenjanje pritiska vode.

Sastavni dijelovi metode navodnjavanja kap po kap su: usisni vod, predfilter, pumpa, ventil, injektor za kemijska sradstva, filer, glavni cjevovod, razvodna mre�a, lateralni cjevovod, a sustav zavr�ava emiterima �kapaljkama.

Osnovni tipovi kapaljki su:
-kapaljke na principu laminarnog toka vode(mikrocijevi)
-kapaljke na principu turbulentnog toka(labirinta)
-kompenziraju�e kapaljke ili kapaljke na principu izjedna�enja tlaka
-samoispiraju�e kapaljke

S obzirom na mjesto instaliranja kapaljki na lateralnim cijevima razlikujemo kapaljke ugra�ene u cijevi,na njih dodane ili postavljene na cijev.

Jedan od najzna�ajnijih problema navodnjavanja kapanjem je za�epljenje kapaljki, bilo mehani�ko ili kemijsko. Za�epljenje kapaljki je izravno povezano s kakvo�om vode za navodnjavanje, te s njezinim fizikalnim, kemijskim i mikrobiolo�kim �imbenicima. Filterima se mo�e sprije�iti mehani�ko za�epljenje kapaljki. Jedna od prednosti ovog navodnjavanja jesu injektori preko kojih se vr�i mogu�nost primjene teku�ih gnojiva, koja dolaze do biljke otopljena u vodi za navodnjavanje tzv. feriirigacija.

Kakvo�a vode za navodnjavanje

Od fizi�kih zna�ajki najva�niji su temperatura vode i koli�ina suspendiranih �estica.

Navodnjavanje pretoplom ili prehladnom vodom mo�e izazvati temperaturne �okove biljke. Op�enito se smatra da je najpovoljnija temperatura vode za navodnjavanje 25 stupnjeva celzijusa. Vrlo je va�an i odnos topline biljke i topline vode. Smatra se da razlika ne bi smjela biti ve�a od 10 stupnjeva celzijusa.

Od kemijskih zna�ajki vode za navodnjavanje � trebalo bi napraviti kemijsku analizu vode za navodnjavanje, da bi se predvidjeli mogu�i problemi. To su: zaslanjivanje-djelovanje soli na razvoj biljke putem osmotskog tlaka �to se povezuje sa ukupnom koncentracijom soli, zatim alkalitet-djelovanje suvi�ne koncentracije iona natrija u tlu na strukturu a vezano na to i infiltracijsku sposobnost i propusnost i na kraju toksi�nosti. Djelovanje pojedinih iona iz tla ili vode koji se akumuliraju u biljci do koncentracije koja uzrokuje o�te�enje biljke.

Sve vode sadr�e ve�e ili manje koncentracije mikroelemenata i te�kih metala, pa ako se koristi otpadna voda za navodnjavanje trebalo izvr�iti i analizu na koncentraciju te�kih metala.

www.bios.ba